Ipak, o sustavnoj djelatnosti zaštite arhivskog gradiva možemo govoriti tek s osnivanjem arhiva kao samostalne ustanove. Godine 1950. osnovan je Arhiv grada Varaždina (AGV) kao samostalna ustanova koja radi na prikupljanju, čuvanju i obradi arhivskog gradiva. Arhivski nukleus oko kojeg će izrasti, po količini i vrijednosti u njemu pohranjenog arhivskog gradiva jedan od znatnijih arhiva u Hrvatskoj, predstavljao je arhiv Slobodnog i kraljevskog grada Varaždina u kojem se čuvaju gradski spisi od početka 13. pa sve do 20. stoljeća.

Ovo jezgro gradskog arhiva uskoro će biti obogaćeno novim arhivskim gradivom - spisima cehova, kulturnih i sportskih društava, gospodarskih udruženja, upravnih i pravosudnih organa, znamenitih obitelji i pojedinaca. Gradivo u Arhiv dospijeva najvećim dijelom kao poklon građana, dio je otkupljen, a dio je preuzet iz varaždinskog muzeja.

Prikupljanjem gradiva sa šireg područja Arhiv dobiva regionalni značaj. Godine 1957. proširuje se i teritorijalna nadležnost ove ustanove te ona obavlja arhivsku službu za područje tadašnjih kotareva Varaždin, Čakovec, Koprivnica i Krapina. S promjenom teritorijalne nadležnosti promijenit će se i naziv ustanove te ona od 1959.g. djeluje pod imenom Historijski arhiv u Varaždinu ( HAV ). Istovremeno, mijenja se i njezina organizacijska struktura. Kako bi što djelotvornije obavljao poslove arhivske službe na cjelokupnom području svoje nadležnosti, u HAV-u se u razdoblju od 1957 - 1962. osnivaju tri arhivska sabirna centra: Krapina, Koprivnica i Čakovec.


Od godine 1993. arhiv djeluje pod nazivom Povijesni arhiv u Varaždinu (PAV), da bi s novim Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima iz 1997. g. dobio današnji naziv - Državni arhiv u Varaždinu (DAV). Teritorijalna nadležnost Arhiva proteže se na područje Varaždinske, Međimurske, najvećeg dijela Krapinsko-zagorske te polovice Koprivničko-križevačke županije.

Danas Arhiv nastavlja obavljati poslove nadzora i preuzimanja arhivskog gradiva, njegovog vrednovanja te zaštite, obrade i objavljivanja. U Arhivu se čuva oko 7000 dužnih metara arhivskog gradiva, raspodijeljenog u gotovo 900 fondova i zbirki. Ovo gradivo pokriva vremenski raspon od početka 13. stoljeća pa sve do 80-tih godina 20. stoljeća i otvara mogućnosti svestranih povijesnih istraživanja kako političkih tako i gospodarskih, kulturoloških, genealoških i dr.

Od gradiva pohranjenog u DAV-u izuzetnom se vrijednošću kao povijesni izvori izdvajaju fondovi: Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Varaždina (13 - 20. st.), Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Koprivnice (17 - 20.st.), Poveljnog trgovišta Krapina (14 - 20.st.), Starogradske općine Varaždin (16 - 19.st.), arhivi obitelji Bedeković (13 - 20.st.), obitelji Erdödy (15 - 19 st.), obitelji Kukuljević (17 - 20.st.), obitelji Varady (14 - 20.st.) te Zbirka matičnih knjiga, Zbirka urbarijalnih knjiga, Zbirka grbovnica i Zbirka zemljopisnih karata i planova. Za starije arhivsko gradivo, koje je uglavnom pisano latinskim jezikom, izrađena su regesta odnosno analitički inventari.

Za novije razdoblje značajni su fondovi Okruga Varaždin, večeg broja kotareva kao i općina s ovog područja, zatim fondovi brojnih društvenih ustanova, škola, udruga i društvenih udruženja te gospodarskih udruga i poduzeća. Ovo je gradivo ne samo izvor za višeslojna povijesna istraživanja, već i osnova za nesmetano rješavanje suvremenih administrativo-pravnih poslova.

Na prvoj slici - Isprava kralja Matije Korvina kojom potvrđuje grb i pravo korištenja pečata gradu Varaždinu (fragment)
Budim, 1464.

Na drugoj slici - Grbovnica kojom Marija Terezija podjeljuje grb Varaždinskoj županiji (fragment)
Beč, 1763.


Državni arhiv u Varaždinu
Trstenjakova 7
42000 Varaždin

Tel. 00385 042 331 747,
       00385 042 331 748,
       00385 042 331 746

E-mail: DAV@DAV.hr
Web stranice: http://www.dav.hr/

Osoba za kontakt: Ladislav Volić